ispiši  dodaj u favorite  pošalji prijatelju  Share  Share
pitajte me
Facebook Twetter MySpace Youtube
Naslovnica Događanja Izborni program Upoznajte me Multimedija Vaš doprinos Blog

Porez na imovinu je dobar!

vrijeme Ponedjeljak 14. Rujan 2009.  izvor Izvor: zadarski Narodni List  kategorija Kategorija: Intervjui  Bookmark and Share
Porez na imovinu je dobar!

Vesna Škare - Ožbolt zalaže se za uvođenje poreza na imovinu, kao i Ivo Josipović, i također kaže kako će građani koji neće moći otplaćivati taj porez – morati prodati nekretninu.

Predsjednička kandidatkinja Vesna Škare - Ožbolt predsjednica je Demokratskog centra, stranke koja nije uspjela ući u Sabor na prošlim parlamentarnim izborima. Javnosti je najpoznatija po svojoj ulozi ministrice pravosuđa s koje je smijenjena (naslijedila ju Ana Lovrin), ali i po svom desetogodišnjem stažu suputnice Franje Tuđmana. Kratkotrajni uspjeh Škare-Ožbolt i DC-a nakon rastanka s HDZ-om nije urodio plodom na duže vrijeme, što su pokazali prošli parlamentarni izbori. Danas Škare-Ožbolt radi kao pravnica i kandidira se za predsjednicu Hrvatske.

Ima li korupcije u Zadru?

- Tijekom mog mandata ministrice pravosuđa ništa nije došlo do mene.

Što mislite o Mladenu Bajiću, sadašnjem državnom odvjetniku?

- Mislim da je jedna od rijetkih svijetlih točaka u hrvatskom pravosuđu.

Ako je Bajić dobar, zbog čega se onda zalažete baš za uvođenje novog načina biranja državnog odvjetnika?

- Ne govorim konkretno o Mladenu Bajiću, nego o sustavu koji bi mogao i bolje funkcionirati.

Prije nekoliko dana je najavio žestok obračun s korupcijom u državnim tvrtkama. Vjerujete li u te njegove riječi?

- Stalno su neki obračuni s korupcijom. Samo je pitanje je li to pokazna vježba ili stvarna borba.

Mislite li da je porez na imovinu dobar za Hrvatsku i zašto?

- Mislim. Prednost poreza na imovinu  je taj što bi oporezovao višak imovine i natjerao ljude da iskoriste svoj mrtvi kapital da ga daju u najam. Ako se uvede taj porez, neki drugi porezi kao npr. onaj na kupovinu nekretnine ne trebaju postojati.

Kako će stariji ljudi koji imaju naslijeđenu vrijednu kuću i mirovinu 2000 kn plaćati porez na imovinu?

- Bit ovog poreza je da se plaća na višak imovine, npr. sve što je više od 80 m² stambenog prostora po osobi.

Puno je takvih slučajeva. Što ako ti ljudi ne budu mogli platiti porez?

- Moguće je da svoj višak kvadrata građani daju u najam i da od tog najma žive. Ili da prodaju nekretninu.

Nisu li građani Hrvatske dovoljno porezno opterećeni?

- Jesu, i to previše. Zato neke poreze treba ukinuti. Porezi trebaju biti u funkciji života i gospodarstva, a ne u njihovom gušenju. Ovaj porez bi bio jedan od načina da građani počnu stavljati u funkciju svoja neobrađena zemljišta i svoje prazne vikendice i da koriste svoj višak imovine.

Kako ste se odlučili na kandidaturu za predsjednicu?

- Imam najduži staž u državnoj politici od 1991. Radila sam kao savjetnica predsjednika republike, bila jedan od pregovarača za vrijeme agresije, bila saborska zastupnica, ministrica pravosuđa. Po stažu u državnoj politici neki mi kažu da sam odmah iza aktualnog predsjednika Republike.

Kažete da sanjate drugačiju Hrvatsku. Sanjamo ju svi, ali to nije dovoljno. Koje konkretne poteze imate u planu?

- Imam puno konkretnih poteza. Jedan od njih je regionalizacija Hrvatske i uvođenje dvodomnog parlamenta, odnosno doma regija u kojem bi se zastupali regionalni interesi. Današnji broj zastupnika od 160 se ne bi povećavao, ali bi bio raspoređen u dva doma i bili bi izravno birani. Na taj način bi se dinamizirao zaspali život u parlamentu. Imali bi prijedloge i, vjerujem, kvalitetnije zakone. Moji programi su i na području transparentne javne nabave. Gotovo 5 milijardi kuna država izgubi na netransparetnim postupcima javne nabave.

Regije bi zadržavale većinu poreznog novca?

- Tako je. Naravno, ako smo krenuli u decentralizaciju, onda je logičan put regionalizacija, a to znači ravnomjeran razvoj svih dijelova zemlje i to naravno znači i ostajanje više novca za regije.

Što je s npr. Likom, koja ne može sama sebe uzdržavati?

- Bila bi spojena s drugim županijama u regiju.

Vi kao predsjednica ne biste imali ovlasti sprovesti regionalizaciju, već samo savjetovati da bi se to trebalo učiniti?

- Predsjednica države po Ustavu brine se za redovito usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti i može tako utjecati na Vladu i na Sabor. Predsjednik države otvara pitanja, nudi rješenja.

Bili ste ministrica pravosuđa. Koji su konkretni uspjesi koje ste imali?

- Napravila sam digitalizaciju zemljišnih knjiga, dakle gruntovnice na internet i to je bio najveći iskorak u sređivanju stanja u zemljišnim knjigama, da su postale vidljive preko interneta građanima. Za moje vrijeme smanjio se broj zaostataka za 30%, Osnovala sam pravosudnu akademiju, ukinula lihvarske kamate u zemlji. Uvela suđenje u razumnom roku da predmeti moraju biti gotovi u 3 godine odnosno najteži za 5, a ne za 15 ili 25 kako je to do sada. Uvela sam proces mirenja na sudovima.

Je li se itko ikada pomirio?

- Počeli su se miriti.

Dobro, a kojim ljudima ste se zamjerili?

- Recimo to ovako: kad provodite reforme zamjerite se svima kojima odgovara lov u mutnom. Mislim da je cijela Ilica puna mojih neprijatelja.

Radite kao pravnica. Točno?

- Da.

Zbog čega želite promijeniti posao?

- Zato što mi je politika u krvi. I to ona kreativna politika, a ne svakodnevna.

Kakav je bio Vaš odnos s Franjom Tuđmanom?

- Ja sam bila 10 godina njegova savjetnica, Imali smo korektan odnos, od njega sam naučila državnu politiku. Bio je moj učitelj. Vidjela sam gdje je uspijevao a gdje je griješio i to iskustvo nosim sa sobom.

Je li Tuđman volio savjetnike koji mu sve odobravaju ili savjetnike koji mu se suprotstavljaju?

- Tuđman je svake godine mijenjao svoje savjetnike, a neki puta i češće. Bio je netrpeljiv prema onima koji nisu imali svoj stav nego su ga mijenjali brzinom kojom se on mrštio. Meni nije u početku bilo lako. Bila sam najmlađa u njegovom timu, pokrivala sam u početku odnose s javnošću. Kad sam mu prvi puta rekla "ja ne mislim tako" svi su me gledali u čudu, a on je samo podigao obrvu. Kad sam mu objasnila zašto ne mislim tako onda me je počeo uvažavati. Mi smo se znali prepirati, nekada i žestoko sukobiti, ali mi nikada nije zamjerio. Bilo je poteza koje mu nisam odobravala, no on je bio Predsjednik izabran od naroda.

Mislite li da je privatizacija bila pljačka Hrvatske?

- Mislim.

A u radu te Vlade ste sudjelovali skoro puno desetljeće...

- Ja sam tada bila na poslovima vraćanja okupiranih područja u hrvatske granice. Nisam sudjelovala u gospodarskim pitanjima, bila sam pregovarač sa pobunjenim Srbima, vodila sam pregovore s UN-om. Mene je Tuđman slao u takve poslove od kojih je ovisio međunarodni položaj zemlje. Provela sam mirnu reintegraciju Podunavlja bez ispaljenog metka. To danas je jednostavno pričati, ali tada je to bilo jako teško provesti.

Zalažete se da se glavni državni odvjetnik bira na izborima, da ga biraju građani. Mislite li da je takav sustav održiv, da su građani dovoljno motivirani i stručni da izaberu državnog odvjetnika?

- Naravno da jesu.

Ne bi li bilo bolje da netko, premijer, preuzme odgovornost i kaže "ja sam postavio ovog državnog odvjetnika", nego da se odgovornost prelije na anonimne građane? Tada državni odvjetnik ne bi odgovarao nikome, već bi na svaku kritiku samo odgovorio "izabrali su me građani".

- Na prijedlog predsjednika vlade državni odvjetnik se bira u paralamentu. One zemlje u kojima se glavni tužitelj bira od građana imaju jaku pravnu državu. On za svoj rad u borbi protiv korupcije i kriminala odgovara samo građanima i oni ocjenjuju je li bio uspješan ili nije.

Bi li državni odvjetnik po tom novom sustavu mogao biti opozvan ako su građani nezadovoljni njegovim radom?

- Nakon četiri godine će građani na izborima izabrati drugoga.

Kao što su presudili i pljačkašima Hrvatske, koje uvijek iznova dovedu na vlast? Građani koji su izabrali premijera koji je pobjegao, građani koji biraju korumpirane političare, će izabrati dobrog državnog odvjetnika?

- Građani jedini imaju pravo svojim glasom i svojim izborom urediti svoj život. To je bit demokracije. Put u sazrijevanju demokracije je dugačak. Ivo Sanader bio je odličan izbor 2003. Moć politike ga je zanijela. Umjesto da se odupro slasti i zamkama moći on im je popustio. Kad dođeš na vlast trebaš i ostati čvrst i dosljedan, inače se dogode ovakve situacije. Ja sam za to da se što više ovlasti prenese na građane. Ovo je njihov život i neka imaju što više prava u odlučivanju.

D.H.

 

Pretraživanje

Priopćenja za medije

vrijeme 31.12.2009  izvor Izvor: Izborni stožer
Zahtjev za nadzorom izbora zbog diskriminacije kandidata
 
vrijeme 24.12.2009  izvor Izvor: Izborni stožer
Božićna i novogodišnja čestitka
 
vrijeme 24.12.2009  izvor Izvor: Izborni stožer
Škare Ožbolt darivala kapucinski samostan u Karlobagu, te se družila s građanima u Zagrebu
 
vrijeme 22.12.2009  izvor Izvor: Izborni stožer
Škare Ožbolt darivala učenike u mjestu Horvati
 
vrijeme 21.12.2009  izvor Izvor: Izborni stožer
Vesna Škare Ožbolt donirala djecu osnovne škole u Gračacu
 

prikaži sve

Intervjui

vrijeme 08.01.2010  izvor Izvor: Croatia Buisness Report
Q and A with Vesna Skare-Ozbolt on the Sanader Affair
 
vrijeme 04.01.2010  izvor Izvor: časopis Zaposlena
Ženska prava trebaju biti prioritet
 
vrijeme 04.01.2010  izvor Izvor: The Men
Vesna Škare Ožbolt za časopis The Men
 
vrijeme 25.12.2009  izvor Izvor: www.libela.org
Vesna Škare Ožbolt za portal Libela
 
vrijeme 24.12.2009  izvor Izvor: Croatia Business Report
Interview with Presidential Candidate Vesna Škare Ožbolt
 

prikaži sve

Press clipping