Najveći pad konkurentnosti Hrvatske od njenog osnivanja - Tko je odgovoran?

Hrvatska gospodarska komora – HGK
i njezin doprinos u stvaranju hrvatske gospodarske konkurentnosti na svjetskom tržištu
Za razliku od nekih mojih kolega predsjedničkih kandidata koji misle da pad konkurentnosti nije velika tragedija za Hrvatsku, ja mislim upravo suprotno. Ovo je velika tragedija i nažalost vrlo loša krvna slika stanja u kojoj se Hrvatska danas nalazi.
Kada je 2004 godine održan susret Vlade RH i Vijeća za konkurentnost i kada je predstavljeno 55 mjera za razvoj društva, činilo se da je Hrvatska krenula u pravom smjeru. Prvi put su se politika i intelektualni potencijal Hrvatske našli na istom putu, s istim ciljem, napraviti od Hrvatske visoko konkurentnu zemlju.
Od 55 mjera za konkurentnost u pet godina nije provedeno niti pola. Rezultat toga je da je Hrvatska u odnosu na druge zemlje drastično pala.
Danas je Hrvatska u najdubljoj krizi od svoje samostalnosti, a članovi Vijeća za konkurentnost isti oni od prije pet godina očajnički pozivaju politiku na promjene. I sami su se odlučili na politički angažman jer više ne vide na koji način promijeniti stanje u zemlji. Ja ih u tome podupirem.
Zašto je Hrvatska pala?
Umjesto da provedemo reforme i uđemo u EU mi smo umjesto EU optimizma povećali euroskepticizam. Upravo oni koji su najviše pričali o Europi najodgovorniji su za rast euroskepticizma u ovoj zemlji. Nudili su priče, a stvarnost je bila sve gora.
Niti nakon pet godina reforma pravosuđa nije do kraja provedena, a isto tako niti reforma državne uprave i nužna porezna reforma. Hrvatska ni dan danas ne zna što učiniti sa svojom poljoprivredom. S reformom brodogradnje se oklijevalo da bi se danas doveli u situaciju da prodajemo brodogradilišta u najnepovoljnije vrijeme.
Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska udruga izvoznika... sve su to organizacije koje bi trebale poticati izvoz. Umjesto poticanja izvoza 600 djelatnika Hrvatske gospodarske komore 19 godina radi po starom socijalističkom modelu i umjesto da bude stimulans gospodarstvu, ona predstavlja porezni teret.
Umjesto da bude buntovnik i glasnogovornik gospodarstva Hrvatska gospodarska komora sve ove godine šuti u strahu od raspuštanja.
Na početku Vlade Ivice Račana zaduženje države bilo je deset milijardi eura. Danas je oko 40 milijardi, a kad se uračunaju kratkoročno zajmovi, radi se o 45 milijardi eura.
Živimo od izbora do izbora. Svi su nezadovoljni, ali i dalje predlažu samo kozmetičke promjene. Nema vizije niti razvoja.
Čvrsto stojim na stajalištu da Hrvatska u idućoj godini mora dobiti viziju razvoja zemlje.
Umjesto trošenja vremena na politiku uvjetovanosti koja nam se stalno nameće na putu u EU trebamo se okrenuti sebi i svojim reformama. Kada riješimo svoje reforme nikakve blokade susjeda neće nas moći spriječiti da uđemo u Europsku uniju.
Moj cilj je da Hrvatska bude među 40 najkonkurentnijih zemalja svijeta.

