ispiši  dodaj u favorite  pošalji prijatelju  Share  Share
pitajte me
Facebook Twetter MySpace Youtube
Naslovnica Događanja Izborni program Upoznajte me Multimedija Vaš doprinos Blog

Intervju Vesne Škare Ožbolt za magazin Start BiH

vrijeme Utorak 15. Prosinac 2009.  izvor Izvor: Magazin Start BiH  kategorija Kategorija: Press clipping  Bookmark and Share
Intervju Vesne Škare Ožbolt za magazin Start BiH

1. Da li građani BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo (dvojno) trebaju zadržati prava učešća na izborima, ali i dobiti prava učešća na referendumima koji bi se eventualno provodili u Hrvatskoj?

Pitanje glasovanja iste kategorije građana ne može se različito rješavati, ono se treba riješiti principijelno, na jednak način, bez obzira o čemu se odlučuje. Bilo koji drugačiji pristup bio bi politički nekorektan prema hrvatskim državljanima u BH ali i drugim republikama bivše Jugoslavije. Prema tome, građani BiH koji imaju hrvatsko državljanstvo imaju pravo sudjelovati na parlamentarnim i predsjedničkim izborima Republike Hrvatske a također i na referendumima koji bi se provodili u Hrvatskoj. Tako će,  primjerice, imati pravo izaći na referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Ako bude odlučeno da se isti održi samo unutar granica Hrvatske sigurna sam da bi se Hrvati iz BiH bez problema odazvali ako bi procijenili da time pomažu Hrvatskoj da ostvari nešto dobro za sebe a što bi u konačnici imalo pozitivan efekt i na njihov položaj u BiH.. Mislim da Hrvati u BiH razmišljaju kao i veći dio Hrvata u Hrvatskoj odnosno ne vjerujem da su Hrvati u BiH skeptičniji prema EU od Hrvata u Hrvatskoj.

2. Kako vidite buduću saradnju Hrvatske sa BiH?

Kao predsjednica zauzela bih se za aktivniju politiku prema BiH i hrvatskim državljanima u BiH.. Aktivno zalaganje za Hrvate u BiH i pomaganje ne znači miješanje u unutarnje stvari druge države. Hrvatska samo želi biti u budućnosti iskreni oslonac BiH i u njoj nalaziti trajnog strateškog partnera. Također, Hrvatska može mnogo toga učiniti da olakša BiH ulazaka u europske integracije, pomažući joj u razvoju onih instituta gdje je Hrvatska daleko otišla naprijed. Velik dio propusta koje je Hrvatska u procesu približavanja u EU napravila BiH ne treba ponoviti, čime si može pojednostavniti mnogo toga na svojem putu u EU.

Također, godišnje održavanje zajedničkih sjednica vlade dviju zemalja, redovne sastanke resornih ministara, ali i predsjednika država praksa je koju bi trebalo uvesti zbog bolje suradnje. Nema tu nikakvog straha od obnavljanja Jugoslavije, radi se jednostavno o modernom, partnerskom odnosu kakav imaju i susjedne zemlje u EU.

3. Koja su ključna neriješena pitanja između BiH i Hrvatske i kako ih riješiti?

Prema podacima pravosudnih institucija u BiH na području BiH je oko 50 osoba koje su pravomoćno osuđene u Hrvatskoj a 14 osoba kojima su bosanskohercegovački sudovi izrekli pravomoćne presude je u Hrvatskoj. Te brojke sigurno nisu konačne, takvih slučajeva je vjerojatno mnogo više. Prema tome, sada je najbitnije da Hrvatska što prije zaključi bilateralne ugovore koji bi se odnosili na izručivanje za specifična djela korupcije, odnosno organiziranoga kriminala s BiH ali i ostalim državama u regiji. Na taj način osiguralo bi se da osuđeni za kaznena djela s dvojnim državljanstvom mogu biti izručeni kako bi izdržavali kaznu. Jedini problem vidim u tome što ovim ugovorima neće biti obuhvaćeni i osumnjičenici za ratne zločine. To i dalje ostaje otvoreno pitanje koje se svakako treba riješiti u najskorije vrijeme.

Drugo pitanje vezano je uz međusobnu razmjenu podataka o svim promjenama u svezi sa statusom hrvatskih državljana u Bosni i Hercegovini i obrnuto (prijava/odjava prebivališta, brisanje umrlih iz registra, itd.). Sve bivše republike SFRJ trebale bi uspostaviti centralnu bazu podataka koja bi se redovito ažurirala a relevantni podaci razmjenjivali sa zainteresiranim državama u regiji. Na taj način reducirale bi se brojne manipulacije i zloporabe kod korištenja glasačkih prava, socijalnih davanja, mirovina, itd..

4. Kako vidite budućnost BiH i moguće uređenje ove susjedne zemlje?

Cjelovita BH s tri konstitutivna naroda, sa svim jednakim pravima. Hrvati u BiH trebaju biti ravnopravni po svim pitanjima s ostalim narodima i shodno tome, međunarodna zajednica ne bi smjela popustiti nekim strujama u BiH i dozvoliti da unutar BiH dođe do umanjivanja prava bilo kojeg konstitutivnog naroda. U svezi s teritorijalno-pravnim preustrojem države umjesto sadašnjih dvaju entiteta, predložila bih kantonalno uređenje. Naravno, ipak sva tri naroda trebaju odlučiti što je za njih najbolje i tu se niti Zagreb niti Beograd ne trebaju miješati. Pomoći da, ali se ne miješati niti nametati neka svoja rješenja.

5. Da li Hrvatska treba nastaviti izdvajati dio proračunskih sredstava za  BiH i na koji način?

Da, u granicama u kojima to dozvoljava situacija u matičnoj državi. Uostalom, to je obveza Hrvatske prema Ustavu i ovdje nije ništa sporno. Na žalost, u ovo vrijeme krize, ta je pomoć svakako manja nego što bi to Hrvatska željela.

6. Kako komentarišete slučaj Nike Lozančića i znate li koliko je još takvih osoba u BiH i u Hrvatskoj, te kako bi ste riješili tu pojavu?

Mislim da je to sramotno ponašanje i da nimalo ne služi na čast jednom potpredsjedniku jedne stranke i zastupniku Parlamenta BiH da punih devet godina ubire hrvatsku vojnu mirovinu a ima prijavljeno prebivalište u BH.. Zbog toga podržavam što je Državno odvjetništvo podiglo optužni prijedlog zbog prijevare. Uz kaznu za kriminal iznos od oko 600.000 kuna za koji je oštetio proračun Republike Hrvatske treba mu biti oduzet. No, bojim se da takvih Lozančića ima još i za njihovo rješavanje neophodna je suradnja mirovinskih fondova Hrvatske i Federacije BiH. S naše strane Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor zbog „slučaja Lozančić“ naložila je DORH-u, USKOK-u i HZZO-u da preispitaju sustav, kako bi se spriječile sve eventualne zlouporabe.

7. Kako riješiti pitanje imovine bh-preduzeća u Hrvatskoj?

Nakon potpisivanja sporazuma o sukcesiji 2002. godine, sva imovina koju su bivše države SFRJ imale u BiH, vraćena im je, no nije mnogo vraćeno BiH, neka poduzeća neće uspjeti ni vratiti imovinu, neka poduzeća su se odavno ugasila, i to otežava situaciju, ponegdje se stvar i zavlači jer se čekaju nastupi zastare.

Dio Sporazuma o sukcesiji u Hrvatskoj se dosad nije u potpunosti poštovao, Ministarstvo pravosuđa je zastupalo stav kako to područje tek treba regulirati posebnim sporazumima među državama novonastale države bivše SFRJ, no, to još nije sve riješeno, odnosno, provedba sukcesijskog aneksa koji govori o povratu imovine ide slabo ili nikako.

Mislim da bi se vlasti BiH trebale odlučnije uključit i diplomatskim sredstvima tražiti poštovanje Aneksa G, sporazuma o sukcesiji, koji garantira zaštitu imovine. Potez da krene s ispunjenjem sporazuma je sada na Hrvatskoj.

8. Po čemu se Vi razlikujete od drugih kandidata za predsjednika Hrvatske kada je u pitanju odnos prema BiH i njenim građanima?

Ja sam predsjednica koja jednako poštuje sve glasače, kako u RH tako i u BiH, ne manipuliram i ne koristim se populističkim šemama da bi pridobila što veći broj glasača. Nisam tip koji stavlja glavu u pijesak pred problemima Hrvata u BIH ali i ne držim fige u džepu kada su u pitanju Hrvati u BIH. Ja im jednostavno želim pomoći da žive kao ravnopravni građani svoje države BIH i kanim ih podržati u svim njihovim zahtjevima a koji bi bili u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine.

9. Čije glasove iz BiH očekujete?

Svih onih građana koji imaju pravo glasa i koji su orijentirani na to da se Hrvatska brže razvija jer su svjesni da će, na taj način, i njima biti bolje. Kada Hrvatska ojača i pozicionira se kao lider u regiji i Hrvatima u BiH moći će više i konstruktivnije pomagati nego što je to do sada bio slučaj.

Pretraživanje

Priopćenja za medije

vrijeme 31.12.2009  izvor Izvor: Izborni stožer
Zahtjev za nadzorom izbora zbog diskriminacije kandidata
 
vrijeme 24.12.2009  izvor Izvor: Izborni stožer
Božićna i novogodišnja čestitka
 
vrijeme 24.12.2009  izvor Izvor: Izborni stožer
Škare Ožbolt darivala kapucinski samostan u Karlobagu, te se družila s građanima u Zagrebu
 
vrijeme 22.12.2009  izvor Izvor: Izborni stožer
Škare Ožbolt darivala učenike u mjestu Horvati
 
vrijeme 21.12.2009  izvor Izvor: Izborni stožer
Vesna Škare Ožbolt donirala djecu osnovne škole u Gračacu
 

prikaži sve

Intervjui

vrijeme 08.01.2010  izvor Izvor: Croatia Buisness Report
Q and A with Vesna Skare-Ozbolt on the Sanader Affair
 
vrijeme 04.01.2010  izvor Izvor: časopis Zaposlena
Ženska prava trebaju biti prioritet
 
vrijeme 04.01.2010  izvor Izvor: The Men
Vesna Škare Ožbolt za časopis The Men
 
vrijeme 25.12.2009  izvor Izvor: www.libela.org
Vesna Škare Ožbolt za portal Libela
 
vrijeme 24.12.2009  izvor Izvor: Croatia Business Report
Interview with Presidential Candidate Vesna Škare Ožbolt
 

prikaži sve

Press clipping