ispiši  dodaj u favorite  pošalji prijatelju  Share  Share
pitajte me
Facebook Twetter MySpace Youtube
Naslovnica Događanja Izborni program Upoznajte me Multimedija Vaš doprinos Blog

HDZ-ovi natjecatelji, službeni Hebrang i secesionistički Vidošević, zasad dijele slabe šanse da dođu na Pantovčak

vrijeme Subota 05. Rujan 2009.  izvor Izvor: Jutarnji list  kategorija Kategorija: Press clipping  Bookmark and Share
HDZ-ovi natjecatelji, službeni Hebrang i secesionistički Vidošević, zasad dijele slabe šanse da dođu na Pantovčak

Predsjednička je kampanja definitivno počela. Hrvatska je suočena s pet ozbiljnih kandidata, od kojih neki već aktivno sudjeluju u utrci za predsjednika Republike. Predsjednička kampanja definitivno je počela kandidaturom predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića, i očekivano agresivnom reakcijom HDZ-a na tu neposlušnost dugogodišnjeg člana najveće hrvatske stranke, koji je, eto, ostavio Hrvatsku demokratsku zajednicu kada joj je najteže i još k tomu krenuo u borbu protiv njezina predsjedničkog aspiranta, doktora Andrije Hebranga.

Poslije Vidoševićeve kandidature stanje na sceni predsjedničkih pretendenata razmjerno je jasno. Ivo Josipović, Andrija Hebrang, Nadan Vidošević, Vesna Pusić i Damir Kajin stvarni su kandidati na izborima za predsjednika Republike, čiji bi se prvi krug, navodno, mogao održati već oko Božića. Vesna Škare Ožbolt može predstavljati potencijalno iznenađenje i narušiti očekivanu dominaciju petero jačih kandidata. Škare Ožbolt uvijek je u anketama prolazila puno bolje od svoje stranke; ona je, nadalje, prva napustila Sanaderovu vladu. Zna se da predsjedničke izbore redovito karakterizira neočekivano dobar rezultat jednog od autsajdera.

Prije pet godina taj je uspješni autsajder bio nesretni Boris Mikšić, u čije je najbanalnije populističke parole (poput obećanja o rastu BDP-a za dvadeset posto!) povjerovalo gotovo dvadesetak posto hrvatskih birača! Miroslav Tuđman vjerojatno bi mogao dobiti ponešto glasova kada bi se Andrija Hebrang povukao iz utrke: ovako, mlađem dr. Tuđmanu preostaju samo glasovi čitatelja Hrvatskog slova i Hrvatskog lista, kojih, kako znamo, nije premnogo. Preostali kandidati ne zaslužuju da se o njima raspravlja jer su njihove šanse, kako sada stvari stoje, ravne nuli.

Koje značajke bitno obilježavaju pet stvarnih kandidata za nasljednika Franje Tuđmana i Stjepana Mesića? Ivo Josipović, očekivani kandidat SDP-a i uvjerljivi lider u svim dosadašnjim anketama, trebao bi predstavljati paradigmu pristojnog, građanskog šefa države.

Poslije silovitog i bazično protudemokratski orijentiranog Tuđmana, i poslije ekscesnog i osvetoljubivog Mesića, Ivo Josipović mogao bi odigrati ulogu pristojnog, normalnog, zakonima i uljudnom ponašanju podložnog predsjednika Republike koji, za razliku od Mesića, neće pokušavati prekoračivati ovlasti predsjednika, nego bi, dapače, trebao sudjelovati u njihovu daljnjem smanjivanju.

Andrija Hebrang, službeni kandidat cijelog HDZ-a, simbolizira, pak, ono što već dvadesetak godina zovemo tvrdom strujom HDZ-a (tvrda struja HDZ-a uglavnom baš i nije najbolje prolazila na izborima). Sam je Hebrang jednom prigodom sebe bio opisao kao najvećeg desničara kada je riječ o nacionalnim pitanjima, i kao najvećeg ljevičara kada se radi o socijalnim pitanjima. Hebrang je, čini se, i u vlastitoj percepciji naprosto ekstremist.

Nadan Vidošević predstavnik je političko-interesnih krugova koje smo u devedesetim godinama nazivali menadžerskom frakcijom HDZ-a: ta je frakcija često bila u dubokim interesnim sukobima s tvrdom strujom, a katkad i s cjelokupnim vodstvom stranke. Vidošević, kojeg danas, čini se, podržava dio hrvatske poslovne zajednice, pokušat će se javnosti nametnuti kao primjer uspješnog Hrvata koji je, eto, imao snage raščistiti sa zlim HDZ-om (doduše, tek kada je njegova predsjednica postala Jadranka Kosor).

Damir Kajin u određenom je smislu nastavljač Mesićeva predsjedničkog modela. Kajin se poziva na Mesića, zna biti jednako ljevičarski radikalan kao i “stari” Mesić (“stari” zato što se predsjednik Republike, dok je bio mlađi, čuvao ekstremno lijevih političkih stavova, koje sada katkad zastupa), djeluje jednako nekonvencionalno, da ne kažemo ekscentrično, u odnosu na druge protagoniste hrvatskog političkog života... I tako dalje, i tako dalje.

Sasvim je logično što Kajin, prema dosad objavljenim anketama, dobiva mnogo više glasova nego njegova stranka, Istarski demokratski sabor, jer se za Kajina vjerojatno izjašanjvaju oni hrvatski građani kojima su Josipović i SDP previše u centru, kao i oni koji misle da se Bleiburg nikada nije dogodio, i da se u komunizmu uistinu bolje živjelo. Naposljetku, Vesna Pusić izlazi na izbore vjerojatno sa željom da predstavlja liberalnu i modernu Hrvatsku.

Gospođa Pusić je, međutim, u cijeloj svojoj političkoj karijeri imala komunikacijski problem s biračima, što je i logično. I danas se ne ne zna što bi to uopće trebala biti liberalna Hrvatska.

Liberalna je stranka ovdje bila najsnažnija kada ju je predvodio Dražen Budiša, koji je ipak nesporni nacionalist (što u njegovu slučaju nema pežorativno značenje).

HDZ-ovi natjecatelji, službeni Hebrang i secesionistički Vidošević, zasad dijele slabe šanse da dođu na Pantovčak.

Josipovićeva se kandidatura, osobito pod uvjetom da dođe do daljnjih smanjenja predsjedničkih ovlasti, doima daleko najmanje spornom.

I dok Pusić i Kajin zasad apstiniraju od kampanje, Josipović, Hebrang I Vidošević u žestokoj su predsjedničkoj utrci. Iz dosadašnjih se njihovih kandidatskih istupa vrlo lako može zaključiti do koje se mjere drže predodžbi s kojima su ušli u natjecanje za Titovu vilu Zagorje. Ivo Josipović počinio je, nažalost, nekoliko ozbiljnih komunikacijskih i sadržajnih pogrešaka.

Kada je riječ o komunikacijskoj razini, Josipović, želi li zadržati imidž pristojnog predsjednika, ne smije se ponašati bahato, arogantno i podcjenjivački. Josipovićev odgovor na pitanje o eventualnom pretvaranju dijela Ureda predsjednika u javni park upravo je skandalozno nevješt: Josipović je rekao novinarima da ga ne smiju pitati o parku, jer da je on predsjednički kandidat.

Tako arogantni nastup, i to u potpuno benignom kontekstu, Josipoviću može itekako naštetiti. Kada se, pak, radi o sadržaju njegovih dosadašnjih istupa, jasno je da Ivo Josipović nije trebao dirati pitanje glasača u Bosni i Hercegovini.

Točno je da Hrvati u BiH imaju zakonsko pravo da glasuju na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj i da svaki kandidat to pravo mora po×tovati.

Međutim, Josipović, da ne znam što učini, neće dobiti značajniji broj glasova bosanskohercegovačkih Hrvata, a bilo kakvim svojim djelovanjem prema BiH može rastjerati dio SDP-ovih birača u Hrvatskoj. Glasovanje u Bosni i Hercegovini tema je koju ni Josipović ni SDP u izbornim kampanjama ne trebaju spominjati jer se nužno nalaze u gubitničkoj situaciji.

I dok Ivo Josipović zasad ne uspijeva održati imidž pristojnog i dobrog predsjedničkog kandidata, Andrija Hebrang u potpunosti opravdava paradigmu predstavnika ne tvrde, nego najtvrđe, ili barem najiracionalnije linije u HDZ-u.

Svojim je dosadašnjim kandidatskim istupima Hebrang, čini se, uspio rastjerati i velik broj HDZ-ovih birača, koji, naprosto, ne mogu vjerovati da je njihov potencijalni predsjednik baš toliko nekontroliran. Podsjetimo, Hebrang je u posljednjih desetak dana napao građane zato što štede u bankama, pa je ustvrdio da Hrvatska nije u ekonomskoj krizi, da bi naposljetku poentirao tvrdnjom da je Vidošević sve što je postigao, postigao zahvaljujući članstvu u HDZ-u. Istog je dana lokalni internet odjekivao jednim jedinim komentarom: Hebrang je upravo priznao da se bez članstva u HDZ-u u ovoj državi nije moglo ništa postići!

Ne bi bilo neobično da Vladu Šeksa i Jadranku Kosor hvata panika od svakog novog Hebrangova nastupa, jer taj čovjek ne samo da upropaštava vlastitu predsjedničku kandidaturu, nego iz dana u dan ruši ionako oslabljeni rejting Hrvatske demokratske zajednice. Ni Nadan Vidošević, političar koji od prekjučer figurira kao Hebrangov arhineprijatelj, nije u mnogo boljem položaju.

Iako se u javnosti tvrdi da je Vidošević snažan kandidat, bojim se da je riječ o potpuno neopravdanom pretjerivanju. Evo zašto. Prvo, Vidošević, čovjek koji je stekao osobno bogatstvo u vrijeme dok je bio član HDZ-a, ne može zadovoljavati paradigmu uspješnog Hrvata, nego tek uspješnog HDZ-ovca. To znači da će velik dio birača u Vidoševiću prepoznati jednog od ljudi koji su se okoristili HDZ-ovom privatizacijom i HDZ-ovim upravljanjem zemljom u devedesetim godinama. Nadalje, Vidošević je za svoju predsjedničku kampanju izabrao prozirno lažan slogan: jamac gospodarske stabilnosti Hrvatske. Taj je slogan lažan zato što predsjednik Republike nema baš nikakve ovlasti u gospodarskoj politici, pa samim time ne može biti jamac nikakvih ekonomskih rješenja.

Ekonomskom se politikom bavi Vlada, a najviše što predsjednik može učiniti jest da neformalnim kanalima ili, pak, putem javnosti, pokušava utjecati na Vladinu politiku. No, budući da predsjednik uistinu nema nikakvu vlast da donosi bilo kakve gospodarske odluke, jasno je da se Vidošević, govoreći o jamcu gospodarske stabilnosti, već od prvoga dana kampanje lažno predstavlja. Što nije dobar znak. Hrvatski su birači suočeni s nizom problematičnih kandidata za predsjednika Republike. Josipovićeva se kandidatura, osobito pod uvjetom da dođe do daljnjih smanjivanja predsjedničkih ovlasti, doima daleko najmanje problematičnom.
________________________________________

 

Pretraživanje

Priopćenja za medije

vrijeme 31.12.2009  izvor Izvor: Izborni stožer
Zahtjev za nadzorom izbora zbog diskriminacije kandidata
 
vrijeme 24.12.2009  izvor Izvor: Izborni stožer
Božićna i novogodišnja čestitka
 
vrijeme 24.12.2009  izvor Izvor: Izborni stožer
Škare Ožbolt darivala kapucinski samostan u Karlobagu, te se družila s građanima u Zagrebu
 
vrijeme 22.12.2009  izvor Izvor: Izborni stožer
Škare Ožbolt darivala učenike u mjestu Horvati
 
vrijeme 21.12.2009  izvor Izvor: Izborni stožer
Vesna Škare Ožbolt donirala djecu osnovne škole u Gračacu
 

prikaži sve

Intervjui

vrijeme 08.01.2010  izvor Izvor: Croatia Buisness Report
Q and A with Vesna Skare-Ozbolt on the Sanader Affair
 
vrijeme 04.01.2010  izvor Izvor: časopis Zaposlena
Ženska prava trebaju biti prioritet
 
vrijeme 04.01.2010  izvor Izvor: The Men
Vesna Škare Ožbolt za časopis The Men
 
vrijeme 25.12.2009  izvor Izvor: www.libela.org
Vesna Škare Ožbolt za portal Libela
 
vrijeme 24.12.2009  izvor Izvor: Croatia Business Report
Interview with Presidential Candidate Vesna Škare Ožbolt
 

prikaži sve

Press clipping