ispiši  dodaj u favorite  pošalji prijatelju  Share  Share
pitajte me
Facebook Twetter MySpace Youtube
Naslovnica Događanja Izborni program Upoznajte me Multimedija Vaš doprinos Blog

Intervju Vesna Škare Ožbolt nekadašnja prva političarka RH, danas kandidatkinja za Pantovčak

vrijeme Petak 04. Prosinac 2009.  izvor Izvor: mostarska Republika  kategorija Kategorija: Intervjui  Bookmark and Share
Intervju Vesna Škare Ožbolt nekadašnja prva političarka RH, danas kandidatkinja za Pantovčak

"Ja sam jedina hrvatska političarka koja je Sanaderu rekla ne i bila smijenjena. Da sam klimala glavom i ispunjavala želje koje su bile suprotne reformi pravosuđa vjerojatno bi danas bila na optuženičkoj
klupi poput Polancžčeca, Rončevića i dr. Tada je hrabrost bilo pružiti otpor nepravilnostima. Ja sam ga pružila i zato sam otišla i nije mi žao.“

Vesna Škare Ožbolt, hrvatskom Državnom izbornom povjerenstvu predala je čak 18 000 potpisa potpore njenoj kandidaturi. Nekadašnja savjetnica prvog predsjednika neovisne Hrvatske, dr. Franje Tuđmana, hrabro se upustila u utrku za trećeg hrvatskog predsjednika(cu) i nesumnjivo je da je, od svih 12 kandidata, jedina s najvećim političkim iskustvom u državnoj politici. Škare Ožbolt posebno je ostala zapamćena po angažiranosti na mjestu pomoćnice predstojnika Ureda predsjednika Tuđmana za pregovore s UN misijama i kao pregovarač s pobunjenim Srbima, bila je potpredsjednica HDZ-a od 1998.-2000., a funkciju predsjednice Demokratskog centra, "zaledila“ je netom prije kandidature. Upravo s Vesnom Škare Ožbolt, sada već bivši premijer Sanader imao je najjači "politički okršaj“ koji je završio njenim odlaskom s mjesta ministrice pravosuđa RH, unatoč odličnim rezultatima i reformama koje je provela u tom resoru. Skeptici procjenjuju da je mala vjerojatnost da i premijerka i predsjednica Hrvatske budu žene. Ipak, Vesna Škare Ožbolt, kao jedna od najcjenjenijih hrvatskih političarki zasigurno, ima što za kazati.

Svojom kandidaturom za predsjednicu RH ponovno se vraćate
u visoku politiku. Zašto ste se odlučili na taj korak?

ŠKARE OŽBOLT: Meni je politika u krvi i zapravo nikada nisam potpuno iz nje izašla. Politika je moja ljubav i moja strast, i u ovim kriznim vremenima ispunjava me osjećaj da mogu učiniti nešto dobro za sve, a ne samo za sebe. Kao i uvijek, mnogo radim, imam svoju profesiju u kojoj sam se dokazala, moja obitelj i ja imamo dovoljno za život, iako ne živimo raskošno, dakle, ta moja odluka nije nastala zbog mojeg "ega“ ili nekakvih možebitnih megalomanskih poriva. Po prirodi sam hiperaktivna, reformatorskog duha i potrebe da poboljšam stvari. Hrvatska je danas na rubu provalije, propada sve brže i jednostavno ne želim više biti pasivan promatrač. S obzirom da imam veliko političko operativno iskustvo, znam da mogu nešto konkretno učiniti. Nije mi ugodno gledati kako ne malen broj nesposobnih ljudi na vrhu, uništava ono malo dobrog i zdravog što je od Hrvatske ostalo, kako propadaju tvrtke, a mali ljudi sve više pate i postaju siromašniji. Stanje je doista neizdrživo.

U utrci za predsjedničko mjesto 12 je kandidata, vi očekujete drugi krug. Kampanja se sve više zahuktava i zasigurno će biti sve oštrija. Kojeg predsjedničkog kandidata držite svojim najvećim rivalom i zašto?

ŠKARE OŽBOLT: Sve ih poštujem i želim im svaku sreću...međutim, pored mene, bojim se da im neće biti baš lako. Nitko od njih, osim jednim dijelom Andrija Hebrang, nemaju iskustva u državnoj politici. Ja sam bila u najvišoj politici kad se stvarala Hrvatska, kad se Hrvatska branila, sudjelovala sam u svim pregovorima s UN-om i pobunjenim Srbima. Vodila sam mirnu reintegraciju Hrvatskog podunavlja i završila je uspješno. To nema u svom životopisu i u iskustvu niti jedan predsjednički kandidat.

Vi ste jedna od rijetkih žena – političarki koje su bile najbliže suradnice prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana u vrijeme prvih i najtežih godina od osnutka suvremene i neovisne Hrvatske. Za razliku od mnogih drugih kolega iz tog vremena, vi ste ostali u sjeni svojih kolega i, koliko mi se čini, nikad niste "profitirali“ od svog visokog položaja. Zašto?

ŠKARE OŽBOLT: Prvo da vam odgovorim na ovaj drugi dio pitanja:“ ...koliko mi se čini, nikad niste "profitirali“ od svog visokog položaja...“ Normalan čovjek ako se krene baviti politikom, na to bi trebao gledati kao na bilo koji drugi posao, gdje se od njega očekuje da kvalitetno i korektno izvršava svoje zadatke, da ne "zabušava“ nego da pošteno zasluži svoju plaću. Kod politike je jedina razlika u tome da je ž taj posao prije svega čast, i tim više, moralnom čovjeku ni ne pada na pamet kako da se što prije okoristi za osobne potrebe. Ne znam, vjerojatno je to moj odgoj, obitelj u kojoj sam rasla, ali ja baš nikad nisam razmišljala o eventualnoj osobnoj koristi, meni je uopće bila čast da sam imala prilike ući u najuži tim predsjednika Tuđmana. To mi je bio najteži, ali svakako i najproduktivniji period mojeg života. Imala sam prilike naučiti mnogo i od njega ali i od drugih. Naravno, bilo je tu i manje lijepih stvari, imala sam, na žalost, prilike vidjeti i brojne pogreške... no, sve je to moj kapital koji ću na poziciji predsjednice Republike moći vrlo dobro iskoristiti. Uza sve teške trenutke koje sam prošla u političkom životu, bavljenje politikom me i dalje motivira i ispunjava i osjećam da sam sad tek spremna, i da mogu mnogo toga dati.

Što vi, kao moguća buduća predsjednica Republike Hrvatske, možete ponuditi njenim građanima ali i brojnoj hrvatskoj dijaspori?

ŠKARE OŽBOLT: Malo koja zemlja na svijetu ima tako veliko i širom svijeta rasprostranjeno iseljeništvo. Naši Hrvati su svugdje, od Australije, Novog Zelanda do Sjeverne i južne Amerike... a također i u europskim zemljama i u susjednoj nam Bosni i Hercegovini. Gdje god da žive, Hrvati su poznati kao vrlo cijenjeni radnici u bilo kojem području i svagdje su dobro prihvaćeni. Na žalost, sami Hrvati naše iseljenike ponekad ne poštuju dovoljno. To me jako smeta, i kada sam vagala kandidirati se ili ne razmišljala sam, između ostalog i o iseljenim Hrvatima, što bih ja to mogla za njih učiniti, kada bih postala predsjednica, koje su to ključne stvari koje bi trebalo poboljšati, promijeniti. Posebno me smeta taj nedefinirani odnos domaćih Hrvata prema našim Hrvatima u BiH, odnosno neka lutanja naše aktualne politike prema Hrvatima u BiH. I zaključila sam da, prvi posao koji valja
odraditi, je osvijestiti Hrvatima u domovini značenje i važnost naših iseljenika te da samo povezivanjem iseljene i domovinske Hrvatske ovoj zemlji možemo osigurati dugoročni i održivi oporavak. Zbog toga planiram predložiti uvođenje Dvodomnog parlamenta, u kojem bi u Gornjem domu ili Domu regija bile zastupljene sve regije, iseljena Hrvatska i manjine. Dom regija imao bi 60 zastupnika koje bi se biralo izravno u sredini u kojoj žive te bi tako oni bi bili istinski zastupnici svojih birača, a Zastupnički dom (ili Donji dom), organiziran prema građanskom konceptu, imao bi najviše 100 zastupnika koje bi se biralo po na čelu jedan, čovjek jedan glas, polovicu neposredno sa stranačkih lista a drugu polovicu građani bi birali direktno. Dakle, ono što je bitno naglasiti, u ovoj mojoj koncepciji jest to da broj zastupnika ostaje isti kao što je u sadašnjem sazivu. Dva osnovna cilja ovog prijedloga su: podići kvalitete odlučivanja u Parlamentu i iseljenoj Hrvatskoj osigurati aktivno sudjelovanje u parlamentarnoj demokraciji njihove domovine. I na kraju, a ne manje važno, na taj način razbila bi se još uvijek prisutna percepcija prema kojoj Hrvatska od svojih iseljenika treba samo njen novac ili njene glasove.

Kakvu vi Hrvatsku želite za svoje građane?

ŠKARE OŽBOLT: Porazno je za nas da u 21. stoljecu, još nismo stvorili državu: umjesto da uvažimo ideju i načelo pravednosti, bez koje je i ova i svaka druga država izlišna, mnogi u ovoj zemlji i dalje se drže plemensko-rodovskih forma zajedništva. Želim uređenu i uljuđenu Hrvatsku, a ona to (još) uvijek nije, pustimo sad priče kako je Hrvatska bila Europa mnogo prije nek ih koji su danas unutra i kako mi povijesno i kulturološki pripadamo europskom krugu. Razumljiva je naša sklonost glorificiranja pa i zatvaranja očiju pred problemima, jer svatko najviše voli svoju domovinu, ali objektivno, Hrvatska danas stoji puno lošije
nego 90-tih. Porazna je činjenica da nas je privatizacija i pljačka od strane vlastitih građana više unazadila nego sam rat. Hrvatska je danas, ovakva kakva jest, nekoliko svjetlosnih godina udaljena od europskih vrednota, a koje su joj nekad bile samorazumljive. Moja vizija buduće Hrvatske je ono što žele i obični ljudi – sretnu i bogatu zemlju i sretne ljude. Zvuči utopistički, ali kad malo bolje pogledamo što sve Hrvatska ima, a ovdje mislim na prirodne resurse, ali i na ljude, i nije. Pogledajte male zemlje u EU, najmanje su i najbogatije. Prema BDP-u po stanovniku (u 2006.) Luksemburg, Irska i Danska. A Slovenija, s dva milijuna stanovnika 23. je najmanja zemlja EU, ali 16. po bogatstvu. I kao predsjednik-operativac, a to je kako ja doživljavam ulogu predsjednika jedne države, pozvat ću sve ponajbolje stručnjake, i lijeve i desne, da se angažiraju u projektima potrebnim da se Hrvatska pokrene s mjesta i uđe u taj krug malih bogatih država.

Molim vas, kakav je vaš komentar na današnja, politicka zbivanja u Hrvatskoj?

ŠKARE OŽBOLT: Kriza u Hrvatskoj traje već od 90-tih, odnosno, krenulo je nizbrdo poslije rata, dakle, negdje od 1995. a ova, ekonomska kriza u svijetu samo je pojačala ovu našu postojeću krizu. Odjednom su svi nedostaci i porazne posljedice nekompetencija u vođenju države izbili na površinu, svakim danom otkrivaju se nove i nove afere, ono što se upravo u Hrvatskoj odvija je scenarij opće erozije društva, na svim razinama, morala, gospodarstva... Ipak, čini se, meni barem, da hrvatska politika više ne želi – ili ne može - pokrivati interese pojedinih interesnih skupina. Ne znam zbog čega su tako dugo čekali, radi li se možda o pritisku izvana, no svakako je dobar znak da su se glavni igrači u nekim aferama našli iza rešetaka. Najveći naš problem je korupcija i to čak i na razini Vlade. Ne krene li se i dalje s "čistkama“ u državnim tvrtkama stvari mogu loše ispasti za Hrvatsku, korupcija nas može diskvalifcirati za ulazak u Europsku uniju. EU ne treba još jedna Bugarska i Rumunjska. Želim vjerovati da su svi recentni potezi premijerke Kosor, pa i ova oko imenovanja novih ministara u Vladi, znak da je odlučila krenuti beskompromisno u rezove gdje god to treba. Ona sigurno zna da će joj se svako odgađanje vratiti kao bumerang.

Što ce biti prvo što ćete učiniti ukoliko upravo vi budete nova predsjednica?

ŠKARE OŽBOLT: Prvi potez koji bih, koristeći autoritet predsjednice,
povukla je animiranje Vlade i Sabora da konačno izrade dugoročnu strategiju razvoja Hrvatske, jer, bez jasne slike kamo idemo ne mogu se ni poduzimati konkretne mjere. Drugi potez odnosi se na borbu protiv korupcije; čitam kako neki kandidati pričaju kako će na korupciju "nasrnut“ mačem, nekima će se lopovi samoinicijativno prijavljivati za odlazak u zatvor....itd. Pomalo sam fascinirana maštovitošču kandidata, no, ja bih se ipak zadr ala na potezima za koje jedan predsjednik ima ovlasti, od inzistiranja na maksimalnom angažmanu sigurnosnih službi u otkrivanju korupcije na vrhu i u državnim tvrtkama, predlaganja i sudjelovanja na sjednicama Vlade gdje bi se definirale aktivnosti za smanjivanje korupcije, do poticanja na rad i davanja bezrezervne podrške s im institucijama involviranim u antikorupcijske aktivnosti. Pokušala bih, također, pogurati ideju da državnog odvjetnika imenuje Predsjednik jer bi to toj funkciji dalo, makar i posredan, legitimitet izbora od strane naroda, a samim time veći stupanj neovisnosti od politike.

Dok ste bili ministricom pravosuđa uvedene su mnoge reforme u hrvatskom pravosudnom sustavu. No, tadašnji premijer Sanader, unatoč vašem uspjehu, ipak vas je, na opće iznenađenje, smijenio s tog mjesta. Možete li komentirati taj slučaj?

ŠKARE OŽBOLT: Istina, moj mandat ministrice pravosuđa u Vladi premijera Sanadera, završio je prije njegovog regularnog kraja. Ipak, uspjela sam barem neke stvari napraviti, primjerice, ostvariti projekt sređivanja zemljišnih knjiga, odnosno, e-gruntovnica, što je rezultiralo, između ostalog, i onemogućavanjem sumnjivih transakcija nekretninama i zemljištem. Ono što mi je posebno žao jest to što nisam imala prilike provesti do kraja neke projekte, kao što je "Robin Hood zakon“, antikorupcijski zakon, zakon o maloljetničkoj delinkvenciji i još neke. Što se tiče moje smjene, gledajte, nema tu ljutnje, pravi "punokrvni“ političari ne uzimaju takve stvari osobno, politika je takav business, danas ste u milosti, sutra više niste, tome ne mogu izbjeći čak ni oni koji svoj posao rade dobro i u najboljoj vjeri. Tko nije dovoljno hladnokrvan i spreman na razna iznenađenja, takav u politiku ni ne treba ulaziti. Naravno, stvari u političkom establishmentu bi trebale biti organizirane na način da se onog koji radi nešto korisno i dobro za širu zajednicu, ne žrtvuje zbog nekih osobnih ili drugih interesa ili osobne simpatije, no, to su onda idealni uvjeti, a toga nema niti vani u svijetu. Ja sam jedina hrvatska političarka koja je Sanaderu rekla ne i bila smijenjena. Da sam klimala glavom i ispunjavala želje koje su bile suprotne reformi pravosuđa vjerojatno bi danas bila na optuženičkoj klupi poput Polančeca, Rončevića i dr. Tada je hrabrost bilo pružiti otpor nepravilnostima. Ja sam ga pružila i zato sam otišla i nije mio žao.

Hrvati u BiH s velikom pozornošću prate tijek izborne kampanje. Vjerojatno ste i vi upoznati sa cjelokupnom političkom i gospodarskom situacijom u BiH te položaju Hrvata, kao najmalobrojnijeg naroda. I oni, s obzirom da su značajno biračko tijelo, žele čuti stav budućeg predsjednika o njihovom pitanju, tim više što drže da se, još aktualni predsjednik, prema njima odnosio "maćehinski“. Kakav je vaš prijedlog za rješenje hrvatskog pitanja u BiH?

ŠKARE OŽBOLT: Iako na prvi pogled tako izgleda, Hrvatska se nije distancirala od pregovora o Ustavu u BiH. Radi se jednostavno o tome da bi bh Hrvati trebali jasno izraziti što žele i kako, te na tome inzistirati. Prijedlozi iz Butmira nisu finalno rješenje, nema šanse da bi se Hrvati izbrisali iz političkog odlučivanja u BiH, jer bi onda BiH postala država Bošnjaka i Srba. Hrvatska politika prema BH nije pasivna, ona mora poštovati teritorijalni integritet i suverenitet BiH kao države, odredbe i Ustava i međunarodne ugovore koji definiraju odnos prema BiH. Kada Hrvatska u novom mandatu, što mi je želja, učvrsti svoj položaj  u regiji, naravno da će i njezin utjecaj, sukladno međunarodnim pravilima, imati i aktivniju ulogu u procesima.

BiH je na pragu ustavnih promjena koje njeni političari, na žalost, bez pomoći međunarodne zajednice, ne mogu sami provesti. Politički predstavnici tri naroda teško postižu sporazume, a BiH polako postaje kočničarom svakog prosperiteta na Balkanu. Što vi, kao političarka kojoj krizna politička vremena nisu strana, preporučate za BiH? Kakvo je rješenje?

ŠKARE OŽBOLT: Nije u redu što u novi dokument o ustavnim promjenama nisu uvrštene hrvatske primjedbe. S tim se ne slažem, i očekujem da će predstavnici hrvatskog naroda u BiH inzistirati da se poštuje i njihov glas. Napokon, Hrvati su konstitutivan narod u BiH i trebali bi biti ravnopravni po svim pitanjima s ostalim narodima. Prema tome, međunarodna zajednica ne bi smjela popustiti nekim strujama u BiH i dozvoliti da unutar BiH dođe do umanjivanja prava bilo kojeg konstitutivnog naroda. U svezi s teritorijalno-pravnim preustrojem države, umjesto sadašnjih dvaju entiteta, predložila bih potpunu kantonizaciju BIH.

Republika Hrvatska će, što je nedvojbeno, prije BiH ući u EU. Hoće li to značiti i "čvršće“ granice s BiH, koja će ostati "pred vratima“ EU-a?

ŠKARE OŽBOLT: Ne, upravo suprotno. Već sam rekla, kao predsjednica
zauzela bih se za aktivniju politiku prema BH. Ranije sam govorila o dijaspori, i o potrebi da cijenimo sve hrvatske građane pa prema tome i Hrvate u BiH. Aktivno zalaganje za Hrvate u BiH i pomaganje ne znači miješanje u unutarnje stvari druge države. Hrvatska samo želi biti u budućnosti iskreni oslonac BiH i u njoj nalaziti trajnog strateškog partnera.

Znači li to da će Hrvati iz BiH ipak biti "gra­đani Europe“, zahvaljujući svojim dvojnim državljanstvima ili ipak ne?

ŠKARE OŽBOLT: Pitanje dvojnog državljanstva tek treba riješiti, a do tada sva prava koja proizlaze iz hrvatskog državljanstva građana u BiH i obrnuto, treba poštovati. U svakom slučaju, dok su stvari takve kakve jesu, možemo reći da će hrvatski državljani iz BiH, svakako biti građani Europe, kroz svoju drugu domovinu, tj. Hrvatsku.

Činjenica je da dvojno državljanstvo najviše koriste "bjegunci“ od pravosudnih institucija iz obje države. Taj problem će se, očigledno, morati rješavati. Kakvo vi vidite rješenje.

ŠKARE OŽBOLT: Republika Hrvatska i BiH, pa i druge zemlje u regiji, trebaju zaključiti sporazum o izručenju, uz uvjet da se pazi da ne bude, pritom, političkih zloupotreba. Osobno mislim da bi to trebalo što prije učiniti kako bi se osiguralo da osuđeni za kaznena djela s dvojnim državljanstvom mogu biti izručeni kako bi izdržavali kaznu.

Na kraju, kakva bi bila vaša poruka Hrvatima u BiH?

ŠKARE OŽBOLT: Prije svega zalažem se za jedinstvenu BiH, toj državi treba mir i dobri međusobni odnosi. U dubini duše, usprkos nekadašnjim ne prijateljstvima, vjerujem da su i Bošnjaci, i Hrvati i Srbi u stanju srediti stvari na najbolji mogući način, čak možda i bez međunarodne zajednice? Jer, sjetimo se Daytona - Daytonski sporazum je okončao rat, ali nije stvorio najbolji model države koja će omogučiti razvoj. Osnova za to, novi Dayton, je da nema dijeljenja BiH. Mislim da su svi zasićeni kojekakvim kozmetičkim promjenama koje samo produžavaju sve lošije stanje, ali osnovno je pitanje može li BiH usuglasiti svoj ustav sa europskim standardima? Hrvati se trebaju još više založiti da status konstitutivnog naroda dožive i provedu u pravom smislu riječi na području cijele BiH.... Ja bih barem dva puta godišnje održala zajedničku sjednicu vlade dviju zemalja, vidjela gdje se stvari mogu pomaknuti na bolje. Redovne sastanke resornih ministara, ali i predsjednika država. Jednostavno, ne trebamo se bojati suradnje. Ne robujem kompleksima da će se tako obnoviti Jugoslavija, jer to više nije moguće. Samo jaki političari se ne boje suradnje. Ukoliko postanem predsjednica Republike jako ću se založiti da Hrvati doista bolje žive zajedno sa svima drugima. Meni je stalo da život u BiH bude kvalitetan.

Pretraživanje

Priopćenja za medije

vrijeme 31.12.2009  izvor Izvor: Izborni stožer
Zahtjev za nadzorom izbora zbog diskriminacije kandidata
 
vrijeme 24.12.2009  izvor Izvor: Izborni stožer
Božićna i novogodišnja čestitka
 
vrijeme 24.12.2009  izvor Izvor: Izborni stožer
Škare Ožbolt darivala kapucinski samostan u Karlobagu, te se družila s građanima u Zagrebu
 
vrijeme 22.12.2009  izvor Izvor: Izborni stožer
Škare Ožbolt darivala učenike u mjestu Horvati
 
vrijeme 21.12.2009  izvor Izvor: Izborni stožer
Vesna Škare Ožbolt donirala djecu osnovne škole u Gračacu
 

prikaži sve

Intervjui

vrijeme 08.01.2010  izvor Izvor: Croatia Buisness Report
Q and A with Vesna Skare-Ozbolt on the Sanader Affair
 
vrijeme 04.01.2010  izvor Izvor: časopis Zaposlena
Ženska prava trebaju biti prioritet
 
vrijeme 04.01.2010  izvor Izvor: The Men
Vesna Škare Ožbolt za časopis The Men
 
vrijeme 25.12.2009  izvor Izvor: www.libela.org
Vesna Škare Ožbolt za portal Libela
 
vrijeme 24.12.2009  izvor Izvor: Croatia Business Report
Interview with Presidential Candidate Vesna Škare Ožbolt
 

prikaži sve

Press clipping